|
VLASNIČKA PRAVA:
Ustavni sud ukinuo dio Zakona o poljoprivrednom zemljištu
U
obrazloženju odluke ustavni suci zauzeli su stav da osporene odredbe predstavljaju nesrazmjerno miješanje u prava vlasnika kojima se pritom ne pruža dovoljna pravna zaštita
 Ustavni sud je ukinuo članke Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojima se, među
ostalim, neobrađeno zemljište moglo privremeno oduzeti vlasnicima i dati u zakup uz naknadu, ali bez njihova znanja. Po ukinutim odredbama neobrađenim je površinama trebala raspolagati
Agencija za poljoprivredno zemljište. Zakon je sredinom prošle godine osporilo više pojedinaca, seljačkih udruga i Srpski demokratski forum, a Ustavni sud je tada, do donošenja konačne
odluke, privremeno suspendirao primjenu spornih članaka. U obrazloženju odluke ustavni suci zauzeli su stav da osporene odredbe predstavljaju nesrazmjerno miješanje u prava
vlasnika kojima se pritom ne pruža dovoljna pravna zaštita. »U državi utemeljenoj na vladavini prava nije prihvatljivo poduzimanje prisilnih mjera kojima se vlasnika na
određeno vrijeme lišava upotrebljivosti njegova vlasništva, a da protiv takvih mjera on nema na raspolaganju djelotvorna pravna sredstva kojima bi se zaštitio od nezakonitog
ili arbitrarnog miješanja javnih vlasti u njegova vlasnička prava«, navodi se u obrazloženju. Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec u raspravi je kazala da je riječ
o odluci koja će doprinijeti razvijanju ustavnog prava i biti korisna za buduću praksu jer sadržava postavke o ustavnom konceptu vlasništva. Do sada nije bilo jasnog
razgraničenja što je u pitanju vlasništva opći, a što javni interes, kazala je Omejec dodajući da se ovom odlukom prvi put daju smjernice kako bi se trebalo pristupati
pitanjima općeg i javnog interesa. Njen zamjenik Aldo Radolović ustvrdio je da je pitanje prava vlasništva vrlo važno i jedno od najčuvanijih Ustavom. Obrada zemljišta
vrijednost je koja se može shvatiti općim dobrom, posebno stoga što Hrvatska ima oko 50 posto neobrađenog zemljišta. No, osporeno zakonsko rješenje bilo je difuzno, nejasno
i neodređeno, kazao je Radolović. Posebno je pozdravio što je Agenciji za poljoprivredno zemljište oduzeto pravo monopola na raspolaganje zemljištem, jer, kako
je rekao, postoje druga kvalitetnija sredstva na raspolaganju. Ipak, dodao je da zakon mora doprinijeti svijesti da zemlju treba obrađivati, iako »renesansa hrvatske
poljoprivrede ovisi o mnogo drugih faktora«. Zakon o poljoprivrednom zemljištu donesen je krajem 2008. godine na prijedlog Vlade Ive Sanadera, a u raspravi na 55. sjednici
Vlade su ga obrazložili i podržali Božidar Pankretić (HSS), Petar Čobanković (HDZ) i Slobodan Uzelac (SDSS) koji je tadaizjavio da se "pridružuje predlagateljima ovog
Zakona", te posebno je pohvalio "senzibilnost ovog zakona prema ljudima koji su još u fazi rješavanja svojih egzistencijalnih pitanja". Koalicija Srpska sloga zbog toga smatra
potpredsjednika Vlade Slobodana Uzelca osobno odgovornim za pokušaj nanošenja velike štete vlasnicima poljoprivrednog zemljišta i poziva ga da kao supredlagatelj
Zakona o poljoprivrednom zemljištu podnese neopozivu ostavku kao čin preuzimanja političke odgovornosti za svoje djelovanje suprotno interesima svih građana, a posebno srpske nacionalne manjine. |
