|
ZLOČIN & KAZNA:
Kultura nekažnjavanja zločina
Nevladine
organizacije koje prate suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj predstavile su izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine kojim upozoravaju na brojne nepravilnosti i poteškoće u odvijanju pravičnih i
kvalitetnih postupaka
 Nevladine organizacije koje prate suđenja za ratne
zločine u Hrvatskoj - Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Građanski odbor za ljudska prava i Documenta predstavili su izvještaj o praćenju suđenja za
ratne zločine kojim upozoravaju na brojne nepravilnosti i poteškoće u odvijanju pravičnih i kvalitetnih postupaka. Smatraju da izostanak političke volje da se nezavisnost,
profesionalnost i učinkovitost pravosudnih tijela ojača specijalizacijom sudova i državnih odvjetništava priječi daljnji kvalitativni pomak u suđenjima za ratne zločine.
Iskoraci poduzeti od strane najviših državnih dužnosnika tokom 2010. godine, na inicijativu predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, pridonose stvaranju političkog
i javnog mnijenja u Hrvatskoj i ostalim državama u regiji koji osuđuje zločine, a podupire procese pomirenja. Ipak, suđenja se i dalje odvijaju u kontekstu društvene tolerancije
prema „vlastitim“ zločincima, posebice u ozračju pripreme za predstojeće parlamentarne izbore.Javnim je prostorom dominirala podrška Branimiru Glavašu, no
uglavnom je dolazila od političke stranke (HDSSB) čiji je on osnivač. No i dio braniteljskih udruga podržavao je osobe protiv kojih su otvorene istrage ili postoje naznake da bi
mogle biti otvorene. Takvo ozračje narušava razinu sigurnosti potrebnu da bi svjedoci i žrtve bili spremni svjedočiti. Kulturi nekažnjavanja zločina pridonosi odsustvo političke
odgovornosti za počinjene zločine, primjerice potpredsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa, koji je ostao na navedenoj dužnosti unatoč tome što je pravomoćnom
presudom utvrđeno da je u vrijeme kada je bio predsjednik Regionalnog kriznog štaba postojala tajna četa koja je odvodila, mučila i ubijala civile. Stoga udruge predlažu
čitav niz mjera koje bi poboljšale cijeli proces dokazivanja krivnje i suđenja za ratne zločine kao što su da se u vijeća za ratne zločine mogu imenovati samo suci s iskustvom
rada u najtežim kaznenim predmetima a da se raspravno vijeće Vrhovnog suda RH sastoji isključivo od sudaca tog suda, čime bi se isključilo sudjelovanje porotnika. U
slučajevima u kojima su sudovi pogrešno primijenili Zakon o oprostu na kaznena djela ubojstva za koje postoje sumnje da se radilo o ratnim zločinima predlažu potrebu
omogućivanja vođenja novih postupaka. Smatraju da je neophodno razviti i primjenjivati strategiju za podršku žrtvama i svjedocima, dok Vlada RH treba hitno
donijeti odluku kojom se Republika Hrvatska odriče naplate parničnih troškova od svih tužitelja koji nisu uspjeli sa zahtjevima za naknadom štete zbog smrti bliske osobe. Ovaj
zadnji provlem je posebno aktualan jer brojni članovi obitelji žrtava ratnih zločina nisu dobili ni moralnu niti materijalnu zadovoljštinu. Njihova patnja nije priznata, počinitelji
zločina nisu kazneno odgovarali, a većina je izgubila parnice za naknadu štete protiv Republike Hrvatske. U parnicama za naknadu štete primjenom triju zakona kojima je RH
pokušala riješiti pitanje odgovornosti za štetu nastalu tijekom Domovinskoga rata, mnogi ne samo da nisu dobili naknadu nego su dužni plaćati visoke troškove parničnog
postupka. Među neistraženim zločinima je i ubojstvo Steve Borojevića koji je 6. listopada 1991. zaustavljen na Odri, izvučen iz automobila i mučen na području Stupna u Sisku.
Njegovo je tijelo pronađeno nakon 13 dana u Sisku, u predgrađu Naselje uz Kupu. Sramotno je što je Jasni Borojević čiji je suprug Stevo Borojević ubijen u Sisku Općinski sud
u Sisku 16. omarta ove godine uputio poziv na plaćanje parničnih troškova u iznosu od 26.950 kn! |
